Sreten Asanović, Nomina, Plima, Ulcinj, 2011
By: Ivana Ančić
English version will be available soon.
Projekat «Criticize this!» osmislile su organizacije: Kulturtreger i Kurziv iz Zagreba (Hrvatska), KPZ Beton i SEEcult.org iz Beograda (Srbija) i Plima iz Ulcinja (Crna Gora). Nosilac projekta je Udruga Kulturtreger iz Zagreba.
Obrazloženje projekta
Nakon godina planskog građenja nacionalnih i državotvornih narativa u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, u čemu je oficijelna umetnost odigrala bitnu ulogu, nacionalni mitovi su preplavili društvo. Savremena mejnstrim umetnost i dalje često neguje predrasude i stereotipe, i opravdava nacionalističke ideologije. Istovremeno, u ovim zemljama dolazi do značajnog opadanja kritičkog promišljanja savremene umetnosti. S obzirom da mejnstrim mediji kulturu tretiraju kao zabavu, nemoguće je javno raspravljati o pitanjima kao što su nacionalizam ili šovinizam u umetnosti. Kritika je osuđena na mestimično pojavljivanje u specijalizovanim časopisima namenjenim veoma uskoj i pretežno akademskoj publici. Pravi novinski kritički prikazi skoro su sasvim iščezli.
Zato je ovaj projekat zamišljen kao širenje prostora za kritičku diskusiju o savremenoj umetnosti. Tako nešto je naročito važno u ovom specifičnom trenutku, kada se u obzir uzmu izgledi ovih zemalja za ulazak u Evropsku uniju i njihova potreba usvajanja evropskih vrednosti tolerancije i interkulturalnog dijaloga. Kritika savremene umetnosti doprinosi tom dijalogu pošto otkriva način na koji savremena umetnost (de)konstruiše nacionalne mitove, nacionalne identitete i predstave koje se stvaraju o drugima, kao i način na koji se nosi sa traumatičnim pojavama u društvu.
Ciljevi projekta
Opšti cilj projekta je da se na evropskom nivou započne diskusija o značaju savremene umetnosti, koji se postiže afirmacijom kritičkog promišljanja umetnosti. Posebni ciljevi projekta su:
Ovaj projekat definišu tri glavne teme: suočavanje sa prošlošću, društvene promene i identitet. Umetnička kritika će se naročito usredsrediti na načine na koje se savremena umetnost odnosi prema: prošlosti (teme: rađanje novih država, nacionalizam, šovinizam); društvenim promenama (promena kulturnog modela, novi ekonomski sistem, smanjenje javnog prostora, potrošačko društvo, cenzura, sloboda govora) i identitetu (ponovno pronalaženje nacionalnog identiteta, građenje evropskog identiteta, modeli uključivanja/isključivanja manjinskih grupa).
Struktura projekta
Projekat će se fokusirati na likovne i izvođačke umetnosti, kao i na književnost objavljenu proteklih nekoliko godina u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Produkcija kritičkih tekstova će se realizovati kroz tri art modula. Iz navedenih zemalja biće izabrano 11 učesnika po modulu (mladih kritičara umetnosti), na osnovu podnetih prijava.
Art moduli će biti organizovani u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, a ugostiće istaknute mislioce iz regiona, Evrope i sveta. Prvi deo modula će predstavljati inicijalni trodnevni događaj koji će uključivati: radionice za mlade kritičare, javna predavanja koja će održati međunarodni predavači i javnu diskusiju s gostujućim predavačima i kritičarima umetnosti o ulozi umetnosti i kritike umetnosti u izgradnji demokratskog i otvorenog društva.
Druga faza svakog art modula podrazumeva pisanje eseja na zadatu temu. Pisanju eseja prethodiće istraživanje sprovedeno u zemljama projekta (posete arhivama, prisustvovanje kulturnim dešavanjima, intervjuisanje umetnika itd).
Izabrani tekstovi kritika biće objavljeni u isto vreme na zajedničkom web portalu projekta «Criticize this!» i sajtovima organizatora projekta, u dnevnim i nedeljnim listovima četiri zemlje, kao i u drugim elektronskim medijima. Najbolji kritičar će dobiti nagradu koja se dodeljuje na kraju projekta.
Ovaj projekat se finansira u sklopu programa: “Kultura 2007-2013” Evropske Unije.
Sreten Asanović, Nomina, Plima, Ulcinj, 2011
By: Ivana Ančić
English version will be available soon.
OSMI I SEDMI PUTNIK, Aleksandar Bjelogrlić, Citadela, Agora, Zrenjanin, 201
By: Dalibor Plečić
English version will be available soon.
Stjepan Gulin, Paz’te sad, paz’te sad (Meandarmedia, Zagreb, 2011.)
Authors: Ivana Ančić
Igor Marojević, Kroz glavu (Dosije, Beograd, 2012.)
Author: Dalibor Plečić
Damir Miloš, Pisa. Povratak (Meandarmedia, Zagreb, 2011.)
Author: Morena Livaković
POLITIČKE I DRUŠTVENE KONSTRUKCIJE IDENTITETA U VIDEO-PERFORMANSIMA NA BEOGRADSKOJ SCENI 1970-ih
Esej Vladimira Bjeličića
Esej u celini možete pročitati na portalu SEEcult.org
Esej Tihane Bertek
Od promatrača do sudionika
GALERIJA KAPELICA I POST-JUGOSLAVENSKI BODY ART (1995–2010)
Esej – Bojan Krištofić
Esej o radovima Šejle Kamerić, Maje Bajević i Nebojše Šerića Shobe
Piše: Slađana Golijanin
ESEJ – Razvaline socijalizma kao inspiracija za muzejske eksponate Mrđana Bajića i skulpturalne dosetke Ivana Fijolića
By: Milena Milojević
Piše: Nino Kovačić
Gostujuća izvedba šibenskog HNK, Pir malograđana, prema tekstu mladog Bertolda Brechta (napisan 1919.) izvedena je po sljedećoj formuli: na Danima satire u satiričkom kazalištu Kerempuh gledamo satiričan komad. Prema reakcijama publike, bila je uspješna, ali teško se oteti dojmu da je smijeh bio formulaično zagarantiran, jer bi takav instruirani moment humora trebao zauzdati spontani smijeh. Je li se možda radilo o “malograđanskom” humoru?
Glumice i to, KNAP, Zagreb, premijera 12.5.2012.
Piše: Nino Kovačić
Glumice i to, nova predstava u zagrebačkom KNAP-u, neobičan su kazališni ‘slučaj’. Naime, predstavu su, dramaturški i režijski osmislile te, naravno, glumački ostvarile četiri mlade glumice. U trenutačnoj opće-društvenoj, pa tako i kazališnoj situaciji, kojom prijete olovni pojmovi poput recesije, prekarijata i outsourcinga (nedavno su najavljena i otpuštanja “hladnopogonskih” glumaca), one su, kako piše u najavi “nezaposlene i pune entuzijazma, odlučile su preuzeti stvar u svoje ruke i napraviti hit!”. Očito sklone postdramskom pristupu izvedbi koji se, između ostalog, bazira na ekipnoj work-in-progress metodi, izvedbenoj anti-iluziji i autoreferencijalnosti, glumice/autorice su se “trgnule” i napravile parodiju o tome kako rade predstavu, po ironičnom ključu: kad ne ide pravljenje predstave treba napraviti predstavu o tome kako se ne može raditi predstava.
“Nije život biciklo”, Biljana Srbljanović, režija: Anselm Veber, Produkcija: Šaušpilhaus Bohum, Nemačka; Sterijino pozorje 2012, selekcija Nacionalne drame i pozorišta
By: Tamara Baračkov
English version will be available soon.
„Grebanje, ili kako se ubila moja baka“, Tanja Šljivar, režija: Selma Spahić, Bosansko narodno pozorište Zenica/Bitef teatar-Hartefakt (Beograd), premijera: 7. septembar 2012. (Zenica), 11. oktobar 2012. (Beograd)
By: Tamara Baračkov
English version will be available soon.
„Sluga dvaju gospodara“, Karlo Goldoni, režija: Boris Liješević, Grad teatar Budva/Srpsko narodno pozorište Novi Sad/Narodno pozorište „Toša Jovanović“ Zrenjanin, premijera: 27. jul 2012.
By: Tamara Baračkov
English version will be available soon.